NJemačka želi da se uvjeri da je Beograd učinio dovoljno na primijeni Briselskog sporazuma iako to otežava činjenica da u Prištini već mjesecima ne mogu da formiraju vladu. Izvori u Briselu govore da bi otvaranje prvih poglavlja moglo biti odloženo za početak sljedeće godine. Šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević navodi da u ovom trenutku još samo jedna država članica nije dala zeleno svjetlo za pregovaračku poziciju za poglavlje 32.
“Naravno, riječ je o NJemačkoj, s obzirom na stav Bundestaga, jer ako bi tehnički odobrila tu poziciju dala bi zeleno svjetlo za otvaranje”, kaže Tanja Miščević.
Briselski sporazum- “dobar izgovor zlata vrijedi”
Prema drugim izvorima iz Brisela EU bi mogla da odloži otvaranje poglavlja ukoliko Srbija ostane pri stavu da ne uvodi sankcije Rusiji, kako se u tim krugovima tretira odbijanje Srbije da uskladi spoljnu politiku sa evropskom, saznaje “Danas”.
Kako je rečeno u Vladi Srbije, državni vrh je svjestan da bi to mogao da bude mehanizam EU da “pritisne” Srbiju da uvede sankcije Rusiji, ali, kako tvrde, “EU razume poziciju Srbije”.
“EU to sigurno neće uraditi, neće odložiti otvaranje poglavlja uvođenjem sankcija Rusiji, jer svi u EU to razumiju i prećutno nas ne diraju jer su svjesni da je Srbiji to baš teško pitanje”, ističu izvori bliski Vladi Srbije.
Evropski komesar za regionalnu saradnju i proširenje EU Јohanes Han apelovao je uoči dolaska u prvu posjetu Srbiji (20. novembra) da podrži sankcije Unije prema Rusiji. On je istakao da Srbija “ima sopstvenu istoriju i odnose sa Rusijom, ali da se u određenom trenutku mora odlučiti”. Han je dodao da o tempu pristupanja odlučuje zemlja kandidat sama kroz svoje reforme. “Pritom se radi manje o preuzimanju prava EU, već o promjeni kulture i razmišljanja, kao i o dokazu da su promjene održive”, naglasio je on.
Međutim, Јadranka Јoksimović, ministarka bez portfelja za evropske integracije, ističe da usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU u potpunosti treba da se primijeni tek punopravnim članstvom u EU.
“Mi nismo još otvorili ni prvo poglavlje. Kao zemlja kandidat imamo pravo da zaštitimo i naše posebne ekonomske interese, i to i radimo. Ni sama EU nije uvijek do kraja konzistentna, jer i članice imaju različite stavove po brojnim pitanjima”, ističe Јadranka Јoksimović.
Vučić: Ko će da nadoknadi Srbiji gubitke?
Premijer Srbije Aleksandar Vučić juče je rekao da ne vidi zašto bi nekome u EU smetalo to što Srbija ima dobre i razvijene odnose sa Ruskom Federacijom, ako je njen strateški cilj priključenje Evropskoj uniji.
“Ne idemo u druge saveze, evroazijski ili bilo koji drugi… Mi idemo u Evropsku uniju i sve obaveze ispunjavamo”, rekao je Vučić.
Aleksandar Vučić
Aleksandar Vučić
On je istakao da je Angela Merkel Srbiji pomogla u najmanje tri navrata, kada smo “imali različite teške incidente, sa kojima smo se suočavali“. “Pomogla nam je u političkom smislu i Nemačka nam pomaže mnogo u ekonomskom smislu. Sa Putinom imamo korektan odnos i korektnu saradnju“, dodao je Vučić.
Međutim, dodao je, “posao Vlade Srbije je da čuva interese svojih građana i to ona radi na najbolji mogući način”.
“Ako Poljska u trgovini sa Rusijom izgubi 1,5 milijardi, EU će joj nadoknaditi milijardu i sto. A ko će Srbiji da nadoknadi?”, ukazao je Vučić.”Aktuelna Vlada Srbije, u ovom sastavu, neće uvoditi sankcije Rusiji”, kaže Predrag Simić, spoljnopolitički komentator. On napominje da bi EU mogla da stopira otvaranje poglavlja u procesu pristupanja EU.”To bi svakako mogao biti mehanizam EU kako bi dala Srbiji do znanja koliko je ozbiljna”, ističe Simić.
Različiti pogledi iz Moskve i Berlina
S druge strane, njemački politički nedjeljnik “Špigel” piše da je strategija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu alarmirala vladu u Berlinu. NJemački medij navodi da je Vlada kancelarke Angele Merkel alarmirana zbog ruske agresivne, antizapadne politike na Balkanu. “Vlada u Moskvi pokušava da Srbiju tješnje veže kroz vojnu saradnju i isporuku gasa”, kaže se u jednom povjerljivom dokumentu o uticaju Rusije u Srbiji, prenosi ovaj magazin.
Moskovski “Komersant”, pak, piše da se srpski vojnici obučavaju na dva fronta, da je vojna neutralnost Srbije zasnovana na otvorenoj saradnji sa Rusijom, kao i sa NATO. List ukazuje da je poslije okončanja antiterorističke vježbe “Srem 2014”, u kojoj su učestvovali pripadnici ruske i srpske armije, na jugu Srbije otpočela vježba “Platinasti vuk” srpske vojske i NATO. To navodi ruski list uz komentar da se Srbija zvanično pridržava vojne neutralnosti, ali da ova politika u praksi djeluje “čudno“. List ukazuje i da je “posjeta patrijarha Ruske pravoslavne crkve Srbiji bila redovna, ali eksperti smatraju da nije bila lišena političkog smisla“.