Drenjine: Voće neodoljivog ukusa i ljekovitih plodova

Prema predanju, osim hrasta i tise, treće magično drvo naših predaka bio je dren (Cornus mas). Ukoliko ga nije bilo blizu mjesta gdje su podizali kuće, obavezno su ga sadili da porodici donese zdravlje i dugovječnost.

Drenjine: Voće neodoljivog ukusa i ljekovitih plodova

Žilavo i tvrdo drvo koristili su za pravljenje različitih predmeta i alata, a drenjine, zrele, crvene plodove, prijesne ili osušene, za ishranu.

Drenjine, inače, sazrijevaju od jula do sredine oktobra, što uglavnom zavisi od klime i nadmorske visine.

Obiluju vitaminom C (čak dvostruko više od pomorandže), taninima i pektinom, a sadrže i glioksalnu i organske kiseline, šećer i sluz.

Tanini i pektini povoljno djeluju na sluzokožu želuca i crijeva, pa su drenjine odličan lijek protiv proliva i drugih oboljenja organa za varenje.

Od plodova, ali i od kore drena pripremaju se čajevi i drugi ljekoviti preparati za liječenje grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, šećerne bolesti i za zacjeljivanje rana.

Osim toga, ruski naučnici su ustanovili da plodovi imaju antimikrobiološko dejstvo, kao i da se njihovo “meso” i ulje iz sjemenki može koristiti za obnavljanje spoljašnjih i unutrašnjih epidermalnih tkiva.

Slatko, kompot, džem i sok od zrelih drenjina ljekoviti su gotovo koliko i svježi plodovi. Zato se smatraju prijatnim i, istovremeno, ljekovitim poslasticama koje bi što češće trebalo da se nađu u jelovniku.

Drenjine se svrstavaju i u bezglutensku hranu, a zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama nedozreli plodovi konzervišu u slanoj vodi kao masline.

U Francuskoj i Italiji dren se gaji na plantažama, a od drenjina se pripremaju vino cijenjeno širom svijeta, kao i želei i različiti kolači. U planinskim krajevima Srbije i BiH priprema se i aromatična rakija drenovača prepoznatljiva po blijedocrvenoj boji.

Širom svijeta, osim u Australiji, gaji se pedesetak vrsta drena, a posljednjih godina mogu da se kupe sorte namijenjene gajenju na plantažama i baštama.

Džem

  • Zrele drenjine
  • šećer

Drenjine prekrijte ključalom vodom, poslije 10 minuta procijedite, propasirajte, odvojite koštice i stavite u veću šerpu.

Potom dodajte šećer (koliko kilograma propasiranih drenjina  toliko šećera), promiješajte i neprestano miješajući kuvajte dvatri sata, zavisno koliko gust džem želite. Vruć sipajte u tegle, stavite u zagrijanu rernu 20 minuta (da se uhvati korica), povežite celofanom i stavite poklopce. Džem čuvajte na suvom i hladnom mjestu.

Sok

  •  2 kg drenjina
  •  1 kilogram šećera
  •  4,5 l vode

U lonac sipajte tri litra vode i kad provri dodajte drenjine. Kuvajte 20 minuta, sklonite sa šporeta, sačekajte da se ohladi, ocijedite (tečnost sačuvajte) i ispasirajte. Drenjine, odnosno smjesu koja ostane u presi ili gazi, prelijte preostalom vodom i kuvajte 15 minuta.

Sklonite sa šporeta, sačekajte da se ohladi i ponovo ispasirajte. Pomiješajte obje tečnosti, dodajte šećer i na tihoj vatri, neprekidno miješajući, sačekajte da se šećer rastopi. Potom povećajte temperaturu i kuvajte još 10 minuta. Vreo sok sipajte u sterilisane flaše i odmah dobro zatvorite (najbolje hermetičkim zatvaračima).

Nezavisne novine

Vijesti

Komentarišite

Your email address will not be published.