Dodik: Razočarao sam se već par dana nakon ulaska u Predsjedništvo

July 12, 2019, 7:18 am

Nije bilo potrebno osam mjeseci predsjedavanja, razočarao sam se već nakon par dana, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u odgovoru na pitanje da li je osam mjeseci nakon što je postao prvi čovjek u Predsjedništvu razočaran jer gotovo nijedna stavka iz njegovog govora na inauguraciji nije sprovedena u djelo, najmanje njegovom krivicom.

A založio se u tom govoru za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, reformu pravosuđa, odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, ukidanje OHR-a – stvari koje bi, koliko god to paradoksalno zvučalo, ojačale suverenitet BiH.

“Tamo, u Sarajevu, na sceni je jedna inertna, troma struktura, potpuno zavisna od stranog intervencionizma. Sada, doduše, imaju novu situaciju da naša strana ne pristaje na taj intervencionizam. Ali jasno je da je Predsjedništvo značajno podijeljeno između mene, te Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Oni jedinstveno djeluju kada su politička pitanja na sceni, njima je Republika Srpska aut, kao što je meni BiH aut. Određene razlike imaju tek u vezi sa ekonomijom”, rekao je Dodik u intervjuu za jubilarni broj “Glasa Srpske”.

Dodik ukazuje i na nekoliko dobrih poteza koje je povukao sa nove pozicije, objašnjava zašto je vojna neutralnost dobra za sve narode u BiH, nagovještava da će ponovo otvoriti priču o zastavi Srpske na zvaničnim sastancima i otkriva šta je zaista rekao papi Franji o zločinima koje su u Drugom svjetskom ratu počinile ustaše.

“Imao sam namjeru da deblokiram nekoliko stvari, evropski put prije svega. Za sve bi bilo dobro da smo došli do kandidatskog statusa. On nije dobijen iz jednog razloga – Brisel je rekao formirajte vlast da biste išli dalje. Mi to nismo uradili i Evropska komisija se zaustavila na priči o mišljenju. Sada upadamo u problem da se mijenja sastav Evropske komisije, dolaze novi ljudi sa novim prioritetima”, kaže Dodik.

Govoreći o ekonomskom planu, Dodik je rekao da tu stvari idu dosta bolje, posebno kada je u pitanju autoput Beograd – Sarajevo.

“Turska kompanija prihvatila je da sa ‘Autoputevima RS’ radi na dvije trase, od Rače do granice sa Brčko distriktom i od Istočnog Sarajeva do Višegrada. Otišli smo dalje nego FBiH. Ta kompanija već u narednom vremenu, koliko sam razumio, ima namjeru da krene u izgradnju mosta na Rači koji bi bio u profilu autoputa i cijeli projekat finansirala bi Srbija, što je dobra poruka. Druga važna stvar tiče se uređenja tržišta proizvodnje mesa. Ono što sam tražio u Turskoj jeste da iz lanca izbacimo razne vrste spekulacija koje su bile prisutne. Predsjednik Erdoan je reagovao na prijedlog da korist imaju oni koji tove stoku i sav model da bude usmjeren prema njima. Mislim da smo na dobrom putu. Negdje oko 2.000 porodica bi bilo uključeno u to. Turci bi ovdje formirali svoju firmu, državnu, i oni bi pravili ugovore sa uzgajivačima i obezbjeđivali finansiranje, kontrolu i preuzimanje robe, zakupili bi klaonice i radili na način na koji oni rade. Cilj je da oni koji tove imaju koristi. Imaćemo situaciju na jesen koja će omogućiti da 900 ili 1.000 porodica u RS bude angažovano i ima direktnu korist od toga. I sam Erdoan traži način da pomogne čitavoj BiH i vidio sam da Srpska od toga može da ima koristi”, kaže Dodik.

Nezaobilazno je bilo i pitanje o NATO-u, a Dodik kaže da je priča o MAP-u samo kamuflaža i da stranke iz FBiH zapravo samo žele da “ostane ovaj Savjet ministara”.

“Ta priča o MAP-u je kamuflaža. Stranke iz FBiH žele da ostane ovaj Savjet ministara sa podobnim ministrima iz Republike Srpske i to je njihov glavni cilj. Ranije je u BiH postojao konsenzus oko MAP-a i NATO-a, ali mnoge stvari su se danas promijenile. Nema razloga da mi sada rizikujemo i da se povinujemo odlukama koje su ranije donesene. Naša politika je politika vojne neutralnosti. Globalno su se promijenili odnosi. Moramo da razmišljamo o svom pozicioniranju. Sam ulazak BiH u NATO za RS je neprihvatljiv. Međutim, ta priča o MAP-u, odnosno tom Godišnjem nacionalnom planu i postoji da bi BiH bila postepeno modelirana, kako bi neka nova generacija političara olako to pitanje završila. Mi uopšte ne želimo ni da krenemo na taj put. Može NATO da to tretira kako hoće, ali odluka organa BiH o tome ne postoji. Zato Bošnjaci pokušavaju da pošalju taj plan jer kako NATO može da djeluje prema BiH ako nema taj plan”, priča Dodik za “Glas Srpske”.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH kaže da nisu tačne tvrdnje pojedinih bošnjačkih političara da je to zakonska obaveza.

“Nigdje ne piše da je to zakonska obaveza. Piše da će institucije BiH raditi na tome. Evo radimo. Imamo mi neki odnos sa NATO-om, kao što je ‘Partnerstvo za mir’, ima taj program IPAP koji je vezan za učešće u mirovnim misijama. U tome je i Srbija. Ali taj nacionalni plan za pristupanje NATO-u znači da vi, kad krenete, onda ne možete nazad. Naša Skupština je rekla ne i mi nemamo potrebu da se krećemo na tom putu”, rekao je Dodik.

On dodaje da Republika Srpska 2009. godine možda ništa drugo nije mogla već da se zalaže za NATO put, ali da je sada pozicija Srpske drugačija.

“Šta je tada Republika Srpska mogla? To govori o promjeni naše pozicije. Možda tada ništa drugo nismo mogli. Na kraju krajeva, tada je i politika naših prijatelja i partnera iz Srbije, pa čak i Rusije bila nešto drugačija. Rusija je bila predložila saradnju sa NATO-om. Sve se to promijenilo. Zašto bismo mi sad gubili prijatelje? A šta dobijamo? Šta je dobila Hrvatska? Mnogi drugi? Kažu dobili su bezbjednosni sistem. Od koga mi možemo da budemo napadnuti? Srbije? Hrvatske? Ne, ovdje je bezbjednosni problem terorizam. Hipotetički opet, u globalnom sukobu, ako bi se desio, nama bi najbolje bilo da ostanemo neutralni. U protivnom ćemo biti zbrisani. I za Bošnjake je bolje da budu neutralni. Zamislite, jedna Švajcarska je u Drugom svjetskom ratu uspjela da ostane neutralna, kraj Hitlera koji je graničio sa tom Švajcarskom. I nije porušena. A vidite Beograd, koji je bio na savezničkoj strani. Porušen 1941, a onda su ga srušili i saveznici kad su izgonili Nijemce. Ja ne mogu da vjerujem da ljudi ne vide benefite. Ovo što radimo nije pristupanje nekom drugom savezu”, kaže Dodik.

Na pitanje zašto je odustao od zahtjeva da zastava Republike Srpske mora biti istaknuta na svim mjestima gdje sjedi, Dodik kaže da je zastava uvijek tu.

“Zastava je tu, na mom reveru. Sve delegacije prije nekoliko dana na Jahorini imale su zastave na reveru. Tačno je da sam pokušao da neke stvari promijenim. U Predsjedništvu je bilo dominantno isticanje dvije zastave, obje su bile zastave BiH, ali sam to tumačio kao da je jedna zastava BiH, a druga entiteta FBiH i onda sam tražio da se stavi i zastava Srpske. Nađeno je rješenje da se izbaci jedna od tih zastava i sada tamo više nemate dvije zastave, nego jednu i dogovorili smo se da pokušamo putem izmjena određenih propisa da to riješimo. Ostalo je da čekamo Savjet ministara. Promijenio sam situaciju time da sam ispred svog kabineta, u hodniku, stavio na jarbol zastavu Srpske koja tamo stoji i koju svi vide jer kraj nje se nalazi i sala za sastanke. Oni su pokušali da to sklone po noći, ali našli smo način kako da to više ne rade. Dakle, nisam uspio skroz u namjeri, ali djelimično jesam. Ali smatram da je BiH sastavljena od dva entiteta i da u predstavljanju BiH ne bi trebalo da bude ona zastava koju je nametnuo visoki predstavnik. Imamo pravo na identifikaciju i ja ću na tome da insistiram. Pitanje je dana kada će se zastava Srpske pojaviti na stolu ispred mene na svim sastancima”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Dodik je govorio i o migrantskoj krizi, odlasku mladih iz BiH, ali i planovima Zapada za naše područje:

“Bio sam predsjednik Vlade od 1998. do 2001. kada me je zamijenio Mladen Ivanić. I u nekom periodu nakon tog mandata sreo sam se sa visokopozicioniranim čovjekom u Americi. Pričali smo o svemu i on me tada pitao zar ti ne djeluje da se ovaj prostor pacifizira kako bi ovdje mogli da se nasele neki drugi ljudi sa nekim drugim vrijednostima. Smatrao sam tada da je to glupost, ali nisam zaboravio tu priču. A zar upravo ova priča o migrantima nije to? I onda vidite da neki plan postoji u svemu tome. Kad bi neko pravio ozbiljne analize i htio da bude objektivan, morao bi da se uputi u neke rane studije koje su prije 30 godina govorile o tome da zapadna civilizacija upada u problem, da se smanjuje prirast stanovništva, da će za 30 ili 50 godina doći do debalansa u pogledu radne snage i da moraju razmišljati o alternativama. Sve ovo što radim me uvjerilo da je ovo što se nama desilo oko raspada Jugoslavije napravljeno da ljudi ovdje budu jeftiniji”, rekao je Dodik.

Na pitanje novinara, na šta tačno misli predsjedavajući Predsjedništva odgovara:

“Ovdje ćete čuti medije kako pitaju a šta radi vlast. Veoma se teško suprotstaviti ako je državna politika Njemačke da privuče mlade ljude i da im neke benefite. Jeste da mi moramo da reagujemo, ali moramo reći da je to državna politika tih zemalja da prihvate mladu radnu snagu za koju ne plaćaju obrazovanje. Njemačka je šezdesetih bila u problemu. Mnogi su tada otišli, nisu se vratili. Kad napune svoje kvote, onda se to malo zaustavi. Onda ne možete ni vizu da dobijete, a kamoli radnu dozvolu. Kad ste im potrebni, sve može. Danas je dovoljno da imate nekog rođaka sa nekom malom firmom, da on napiše pozivno pismo da ste mu potrebni kao radnik i da odmah dobijete tamo radnu dozvolu. To nije moglo prije pet godina nikako da se desi. I sad ovdje postoje kao nevladine organizacije koje su formirale vlade tih zapadnih zemalja koje ovdje forsiraju priču da ništa ne valja i onda oni ovdje prave apatične ljude. Ne kažem da ovdje teče med i mlijeko, ali ja govorim da je to kreacija. Mi smo ovdje zatvoreni, ne može ni BiH ni Srpska izaći na finansijsko tržište Evrope kao što rade druge zemlje. Napravite anketu o tim ljudima koji su otišli prije godinu dana i pitajte ih kako su.

Na konstataciju novinara “Glasa” da ljudi odlaze jer su razočarani u sistem zbog “korupcije, nepotizma i ministara sa falsifikovanim diplomama” Dodik odgovara:

“Ima tih problema. To je definitivno. Ali taj sistem bolonjskog obrazovanja nametnula je EU. Oni hoće da prave ljude za sebe, a ne za nas. Katastrofalno je da se mi ovdje ne uspijevamo baviti kapitalnim pitanjima. Ja ne uspijevam, evo to je moj najveći neuspjeh u politici, jer nismo uspjeli da napravimo deset biznismena koji bi mogli da se nose u regionalnoj konkurenciji. Ne može, čim krene nešto, odmah je neka korupcija, odmah SIPA upada. Pa Slobodan Stanković ne izlazi sa ispitivanja i niko neće da se izvini kad pogriješi. Jesam li bio pet godina pod istragama pa opet traže neku novu vrstu spekulacije. U FBiH niko nikog ne dira. SIPA ne dira, sudovi ne diraju. Imate najmanje pet privatnika koji imaju promet milijardu maraka. Ovdje čim se neko digne da radi, odmah dolazi SIPA. Mi smo ovdje položili kamen temeljac za zgradu RTRS-a, nismo se ni okrenuli, počela je istraga protiv mene, Slobodana Stankovića i Dragana Davidovića. Četiri godine trajalo. I onda imate medije koji to problematizuju, imate te tviteraše i analitičare, svašta nasole, to ide u javni prostor. Kada je bila priča koju je smislio onaj Margetić o deset miliona koje navodno moj sin ima, sva hajka se digla, a kada sam ga tužio i dobio, niko nije objavio. Mi svi zajedno i vi koji imate nepovjerenje prema političarima i nekim ljudima, probajte da se malo izdignete i malo vidite gdje smo u okruženju. Kako je moguće da sve što dolazi od strane tih NVO koje plaća Zapad da je to baš najbolje?”.

Dodik je nedavno izjavio da je došlo vrijeme “da se prekine sramni zavjet ćutanja o zločinima nad Srbima u Podrinju”, a na pitanje ko treba da prekine taj zavjet on kaže:

“Čitava jedna koncepcija išla je za tim da bude isfavorizovana priča o stradanju Bošnjaka na tom prostoru, od toga da govore da je to genocid, da se potpuno minimiziraju srpske žrtve, da u onom izvještaju nema nijednog stradalog Srbina. Napravili su mit o Srebrenici oko kog se gradi nacionalni identitet Bošnjaka. Kao što Srbi imaju kosovski mit, oni prave srebrenički jer nema ozbiljnog naroda bez mita. To mogu da razumijem. Evo sada i Evropa traži zabranu negiranja genocida. Zašto traže? Pa zato što nisu sigurni u tu priču. Zašto bi se donosio zakon o tome? Zato što nisu sigurni da činjenicama to mogu da pokriju. Ako je bio genocid, nema razumnog čovjeka koji ne bi pristao na tu kvalifikaciju. Sada se pokušava odlukama suda, političkim pritiscima, nametnuti ta kvalifikacija. Kao što su Britanci pokušali da proglase Srbe genocidnim narodom, a Srbi izgubili pola populacije u prošlom vijeku. Strašan zločin se desio od strane nekih Srba, ali ni Haški sud, osim kvalifikacije koja se proteže po sistemu već presuđenog djela, nije nikad bio tačan u broju stradalih. I sad nama govore da moramo nešto da priznamo. Eto nećemo”.

Podrška svakom potezu Srbije

Nezaobilana tema bio je i “nastup” predsjednika Albanije Iljira Mete na Jahorini prije nekoliko dana, koji je “pozvao BiH da prizna nezavisnost Kosova”.

“Oni smatraju da je Kosovo nezavisno, Meta je tražio od BiH da to prizna, a naravno, to traži i od Srbije. Rekao sam mu da od nas to ne može da očekuje, da mi podržavamo samo ono što dogovore Priština i Beograd. Naravno, i premijerka Brnabić je veoma jasno rekla da to može da bude samo provokacija. Ono što je očigledno su novi procesi koji mogu imati različite implikacije i pitanja zašto neko može, a neko ne, ili da budem precizniji, zašto to mogu Kosovo i Albanija, a ne mogu Srpska i Srbija”, kaže Dodik.

On kaže da će “rast albanskog nacionalizma biti sve veći”.

“Kad odem u inostranstvo, češće se viđam sa ambasadorima Srbije nego sa ovima iz BiH. Evropa smatra, odnosno onaj dio koji priznaje Kosovo, da je ta priča o njihovim ambasadama uredna. Ali, taj rast albanskog nacionalizma biće još veći u narednom vremenu”, priča Dodik.

On kaže da Hašim Tači razmišlja o blickrigu na Kosovu, ali da je Srbija spremna da reaguje.

“Poznato je da Hašim Tači i ta družina razmišlja o blickrigu na sjeveru Kosova i Metohije, ali spremnost Srbije da reaguje nije ništa manja i ne treba zanemariti tu spremnost. Sam Aleksandar Vučić je govorio da se Srbima više neće desiti nešto slično “Oluji”. Mogu da posvjedočim u zadnjih pet godina da je Srbija popravila stanje svoje vojske. Ali, treba izbjeći nasilje. Mi smo odavde rekli da ne dajemo pristanak da BiH prizna Kosovo. Rekli smo da idemo za onim što radi Beograd i ono što Srbija učini ili ne učini, mi ćemo da stojimo iza toga. To je jasna situacija. Ako dođe do ekstremnih situacija, mi ćemo biti na strani Srbije”, ističe Dodik.

(Glas Srpske)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *