On je u intervjuu za Sputnjik dodao da s druge strane, RS ima unutrašnji kapacitet da koristeći međunarodno pravo brani svoje pravo.
Dodik navodi da ono što se zapadnjacima ne sviđa jeste što narod u RS i Srbiji živi kao jedinstven etnički prostor.
“Neće se naći nikoga u RS koji se neće složiti sa tezom da je neminovno da jednog dana RS i Srbija na neki način budu isto u državno-pravnom i političkom smislu. Mnogi misle na taj način. A opet, istorija i politike zadnjih 20 godina su učinili to da nije tako. Mi smo dokaz da je prema Srbima u bivšoj Jugoslaviji načinjena najveća nepravda, od Slovenije pa do Kosova. Jedino što su Srbi u Bosni imali kapacitet da konstituišu i artikulišu svoj nacionalni interes. I sve vrijeme nakon toga on je osporavan, ne samo od Bošnjaka, nego i od onih koji su dolazili i predstavljali nam se kao prijatelji”, rekao je Dodik.
Na pitanje da li povodom 20. godišnjica Dejtona očekuje nešto slično kao što je bila britanska rezolucija o Srebrenici, Dodik kaže:
“Mislim da je jasno da po istom sistemu pokušaj neće proći u SB UN. Mi smo zato zahvalni onima koji se bore za međunarodno pravo. Da je ta rezolucija prošla to bi bio nonsens, naravno loš za Srbe, jer imate situaciju da su se kroz istoriju dešavali mnogi pogromi, genocidi, da niko nije za to karakterisan aktom međunarodne organizacije kakve su UN, samo je Srbi trebalo to da budu. Ali to govori o tome kako ih treba tretirati kad dođu nama ovdje i predlažu nam neke svoje dobre namjere.”
On je dodao i da je uvjeren da postoje loše namjere Zapada prema onome što jeste pozicija srpskog naroda u BiH i pogotovu njegovoj organizacionoj tvorevini koja se zove RS i mislimo da je potpuno pogrešno očekivati da ćete takve ljude i političke elite, neumoljive kroz istoriju, umoliti tapšanjem po ramenima i servilnošću.
“Ono što mi promovišemo jeste istrajna politička borba za svoja prava, u skladu sa ustavom, zakonom i neprihvatanje nikakvih nametnutih rješenja kao trajnih, bez obzira koliko su u određenom trenutku bila rezultat sile i nasilja.”
Predsjednik Srpske ističe da je revizija Dejtonskog sporazuma već učinjena.
“Revizija je već učinjena od strane visokih predstavnika a ono što sad vidimo je legalizacija kršenja Dejtona. Dejton ima propisan mehanizam za eventualnu reviziju a to je da se strane dogovore kako će dalje. A strane su opet definisane upravo Dejtonskim sporazumom, i to su RS i Federacija. Međutim, mnogima to ne odgovara. Oni bi uključili najradije nevladin sektor koji bi o tome odlučivao, ali ustav i Dejton su neprikosnoveni.”
Dodi je naveo i da ostaje pri referendumu o sudu i tužilaštvu BiH?
“Naravno, ne bavimo se mi avanturama. Mi smatramo da je to legitimno i legalno, zakonom dozvoljeno, ustav RS to dozvoljava, ustav BiH ne zabranjuje. Ali postoje neki koji su naučili da vladaju Evropom i svijetom izvan svojih zemalja arogancijom i silom i pokušavaju da pripišu tom referendumu svojstva koja on nema. Oni žele da ponize ne samo političku elitu, nego da ponize čitav narod i RS i prijete da će uvesti određene sankcije. Naravno, da to nije nešto što može da prođe pogotovu kod nas i u tom pogledu referendum će biti održan.”
Komentarišući razne ultimatume s kojima je Srbija suočena na evropskom putu, Dodik kaže da je to je tipično ponašanje arogancije zasnovane na moći.
“Oni nemaju vremena za nas, oni žele ovde podaništvo koje mora biti mjereno uvijek novim podaništvom. Ako toga nestane u jednom trenutku vi se vraćate kao da nikad niste krenuli. Činjenica je da i u Srbiji, i u RS postoji vezanost za pravoslavlje, za Rusiju, što Zapad posmatra ponekad sa strahom, ponekad sa arogancijom, smatrajući da Srbi zaslužuju jedino da permanentno budu kažnjavani i da je to prava mjera prema njima.”
Na pitanje zašto se Srbiji ispostavljaju stalno novi zahtjevi kad je riječ o Kosovu, Dodik je rekao:
“EU nije više ono što je bila nekad. Ona pokušava da održi svoju veličinu prema nama, a ne može da riješi nijedan svoj unutrašnji problem. Ni grčku krizu koju odloži, ni krizu evra koju rješava štampanjem što može da proizvede ogromnu inflaciju, niti može da riješi emigrantsku krizu. Al kada treba biti arogantan prema nama, to nije problem, tu postoji saglasnost.”