Pokazao je to nedavno objavljeni Godišnji izvještaj Ombudsmana za ljudska prava BiH o pojavama diskriminacija za 2013. godinu, koji je upućen na uvid nadležnim institucijama.
Ovoj je instituciji, inače, ponovo smanjen budžet.
U žalbama koje su građani podnijeli ovoj instituciji, a koje su kao ilustrativni primjeri pojave diskriminacije navedeni u izvještaju, vidi se kako se često prema ljudima odnosilo ispod svakog nivoa i bez poštovanja.
“Podnosilac žalbe zahtijevao je od opštine Jajce da mu izda rodni list na srpskom jeziku i na ćirilici, a nadležni javni službenici doživjeli su ovakav zahtjev kao provokaciju, te su njegov zahtjev odbili na neljudski i neprofesionalan način. U formalnom smislu dobio je obrazloženje da zahtjevu ne može biti udovoljeno ‘iz tehničkih razloga’, a nakon prvog obraćanja Institucije ombudsmena načelniku opštine uspostavljene su tehničke mogućnosti za izdavanje svih matičnih dokumenata na ćirilici i srpskom jeziku”, stoji u izvještaju.
Neizostavan slučaj prošle godine bio je i s učenicima iz Konjević Polja i Vrbanjaca, gdje se navodi kako su ombudsmani pokušali posredovati u pronalaženju rješenja, ali da je to bilo bez uspjeha.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) imala je problema s mobingom, s obzirom na to da ih je jedan od zaposlenih prijavio za uznemiravanje i povredu prava radnog odnosa.
“Direktoru Agencije je preporučeno da obezbijedi jednako postupanje prema svim zaposlenicima i ostvarivanje na ravnopravnom osnovu prava u oblasti rada i da preduzme mjere s ciljem sprečavanja uznemiravanja, mobinga i viktimizacije podnositelja žalbe”, navode ombudsmani.
Problema po pitanju mobinga i diskriminacije bilo je i na javnim univerzitetima, pa je tako grupa zaposlenica Građevinskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” podnijela prijavu za mobing i diskriminaciju na osnovu pola, a istražni postupak je pokazao da u ovoj ustanovi nema mehanizama za jednako tretiranje osoba muškog i ženskog pola.
Jasminka Džumhur, bh. ombudsman, kaže kako se u kontinuitetu povećava broj slučajeva diskriminacije u sferi mobinga i seksualnog uznemiravanja, i u onim sverama koje su vezane za oblast radnih odnosa gdje se stepen vlasti i moći često koristi.
Međutim, kako kaže, primjetno je da se nekad prijavljivanje koristi kao instrument za degradiranje i omalovažavanje i diskreditovanje određenih osoba na rukovodećim pozicijama.
Najteža okolnost kada je postupanje u slučaju diskriminacije u pitanju je to da pravosuđe nije dovoljno razvilo svoje kapacitete tako da procesuirani slučajevi diskriminacije ukazuju na određene različite sudske prakse, što može navesti na zaključak da se radi o određenim lutanjima u ovoj oblasti”, kazala je Džumhurova.
Kako je rekla, BiH ima dobru zakonsku regulativu, ali problem leži u primjeni i njenom nepoznavanju, pa tako službenici često ne znaju prepoznati oblike diskriminacije i spriječiti je odmah na početku.
(Nezavisne novine)