Rješenjem Okružnog privrednog suda u Bijeljini likvidacionom upravniku Bobar banke Miletu Maksimoviću naloženo je da se izjasni o toku likvidacionog postupka u banci i mogućnostima namirenja povjerilaca.
U dopisu koji je Maksimović 7. aprila ove godine uputio Okružnom privrednom sudu u Bijeljini, a koji je u posjedu CAPITAL-a, navedeno je da samo Agencija za bankarstvo RS može podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u banci.
„Na osnovu razgovora sa odgovornim radnicima banke postupak stečaja će biti pokrenut u ovoj godini. Moja procjena je da će stečaj trajati više godina, jer se u ovom trenutku vode ukupno 982 postupka i to 929 u kojima je banka tužilac i 53 u kojima je banka tužena“, naveo je Maksimović i dodao da će se broj sudskih postupaka povećavati.
Istakao je i da je Planom likvidacije banke predviđeno da se, nakon izmirenja potraživanja Agencije za osiguranje depozita, koja je isplatila sve osigurane depozite u banci u ukupnom iznosu od 85,2 miliona KM, od preostalih oko 140 miliona KM depozita isplati 56 odsto tog iznosa.
„To znači da depoziti koji prelaze taj procenat, kao i ostale obaveze banke neće biti izmirene. Redoslijed prioriteta u izmirenju obaveza banke iz člana 119. Zakona o bankama primjenjuje se i u postupku stečaja banke“, istakao je Maksimović u dopisu.
Građani i firme ostaće bez 60 miliona KM!
Od ukupnih depozita Bobar banke, na sigurnu naplatu mogli su da računaju samo oni koji su imali do 50.000 maraka, koliko iznosi limit do kojeg novac osigurava Agencija za osiguranje depozita BiH. Na te depozite odnosilo se oko 86 miliona KM. S obzirom da je planom likvidacije predviđeno da će od preostalih oko 140 miliona depozita biti isplaćeno oko 56 odsto tog iznosa, to znači da će propasti oko 60 miliona KM depozita pravnih i fizičkih lica.
Razlika likvidacije i stečaja
Stečajni upravnik Savo Ševljević pojašnjava za CAPITAL da banka ili preduzeće idu u likvidaciju ukoliko u likvidacionoj masi ima dovoljno sredstava da se namire svi povjerioci. Ukoliko novca nema dovoljno, proglašava se stečaj.
Osim toga, ono što bi moglo predstavljati problem nakon što banka ode u stečaj je to što svi krediti danom otvaranja stečaja dospijevaju na naplatu. Međutim, Ševaljević kaže da će to teško biti sprovodivo, te da će se vjerovatno morati tražiti neko drugo rješenje.
„Zakonom je propisano da danom otvaranja stečaja svi krediti dospijevaju. Međutim, sigurno je da će se morati tražiti neka druga rješenja, kako bi se pomoglo klijentima jer objektivno oni ne mogu odjednom da vrate kredit koji su podigli na 15-20 godina“, istakao je Ševaljević.
Kaže da bi najbolje rješenje bilo da ova banka nađe neku drugu banku koja će otkupiti te kredite i nastaviti naplatu, a jedna od opcija je, kako navodi, i ustupanje kredita, a ne njihova prodaja.
Likvidacioni upravnik banke Mile Maksimović zaCAPITAL kaže da su obaveze banke veće od imovine sa kojim raspolaže i da je to razlog za otvaranje stečaja.
„Ja sam iz razgovora sa ljudima iz Agencije stekao utisak da će oni sigurno u ovoj godini pokrenuti stečaj. Uslovi za otvaranje stečaja su bili stvoreni i ranije, ali Agencija ima pravo da odluči do kada vodi likvidaciju i to je u skladu sa zakonom“, kazao je Maksimović.
On nije mogao da precizira šta će biti sa kreditima nakon otvaranja stečaja.
„Ja sigurno neću biti stečajni upravnik, a osoba koja to bude će o tome odlučivati“, rekao je Maksimović.
Tužba IRB-a
Inače, Rješenje suda kojim je likvidacionom upravniku naloženo da se izjasni o trajanju likvidacionog postupka i mogućnosti namirenja povjerilaca doneseno je na zahtjev fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka (IRB) RS – Akcijskog fonda i Fonda za restituciju koji su tužili Bobar banku 16. aprila 2015. godine, jer im likvidacioni upravnik nije priznao 480.000 KM potraživanja, po osnovu dividende na prioritetne akcije Bobar banke koje su ovi fondovi kupili.
Fondovi su u tužbi naveli da su njihova potraživanja po osnovu isplate dividende osnovana, imajući u vidu da se, u skladu sa Zakonom o bankama i Zakonom o stečajnom postupku, sa otvaranjem postupka potraživanja smatraju dospjelim.
„Dividenda se odnosi na poslovnu 2013. godinu kada je banka poslovala pozitivno zbog čega akcionarima pripada pravo na tu dividendu“, navodi se u tužbenom zahtjevu IRB-a.
U odgovoru na tužbu Bobar banka u likvidaciji je navela da odluka o raspodjeli dobiti banke nikada nije stupila na snagu, tako da ni odluka o isplati dividende nije stupila na snagu.
Istakli su da odluka nije stupila na snagu jer Agencija za bankarstvo nije dala saglasnost na te odluke s obzirom da je revizor osporio neto prihode banke u iznosu od 17,3 miliona KM što višestruko prelazi neto dobit koju je banka prikazala, tako da ne postoje uslovi za raspodjelu dobiti iz 2013. godine.
Bobar banka otišla je u likvidaciju krajem novembra 2014. godine.
Capital.ba