Crveni krst Republike Srpske tradicionalno obilježava 1. decembar – Svjetski dan borbe protiv HIV-a/side. Ovogodišnji moto pod kojim se obilježava ovaj datum je „Uzajamna podrška – zajednička obaveza“.
Sida je zarazna i smrtonosna bolest koja se prenosi seksualnim putem, preko krvi i majčinog mlijeka, a izaziva je HIV virus (humani imunodeficijentni virus). Obilježavanje ovoga datuma je dobra prilika da se šira javnost upozna sa HIV-om/sidom, da se stečeno znanje iskoristi u svrhu prevencije a, posebno, dosegne do ciljnih skupina ljudi kroz prevazilaženje stigme i diskriminacije. Na taj način se osobe širom svijeta ujedinjuju kako bi dale podršku ljudima koji žive sa HIV-om i kako bi se sjetili svih onih koji su zbog side izgubili živote.
Ove godine Crveni krst Republike Srpske obilježava Svjetski dan borbe protiv HIV-a/side sa ciljem podizanja svijesti ljudi u zajednici o HIV infekciji, uključujući pomoć i razumijevanje za oboljele od side, kao i članove njihovih porodica, te potrebu razvijanja obrazovnih i preventivnih inicijativa. Ovogodišnje aktivnosti usklađene su sa trenutnom epidemiološkom situacijom uzrokovanom pandemijom COVID-19 i usmjerene su na edukaciju putem sredstava informisanja, društvenih mreža i informativno-edukativnog i promotivnog materijala. U tu svrhu, Crveni krst Republike Srpske odštampao je info materijal (letak u tiražu 10.000 kom. i plakat u tiražu 500 kom.), koji će biti dostavljen školama širom Srpske, podijeljen na javnim mjestima u svim lokalnim zajednicama (trgovi itd.), kako bi stanovništvo upoznali sa pojmovima HIV i sida (kako se prenosi HIV, šta izaziva sidu i koji su načini liječenja).
Takođe, nošenje presavijene crvene trake, koja je simbol borbe protiv side, jedan je od načina solidarnosti sa inficiranim i oboljelim ljudima.
Od 1988. godine 1. decembar se obilježava kako bi se usmjerila pažnja prema sidi kao vodećoj globalnoj prijetnji. Iako je medicina danas dosta uznapredovala, sida i dalje predstavlja veliki globalni problem javnog zdravlja, odnijevši do sada skoro 33 miliona života. Ipak, uz povećan pristup prevenciji HIV-a, dijagnostifikovanju, liječenju i brizi, HIV infekcija može postati hronično zdravstveno stanje koje se može kontrolisati, omogućavajući osobama koje žive sa HIV-om da imaju dug i zdrav život. Procjenjuje se da 38 miliona ljudi u svijetu živi sa HIV-om, zaključno sa 2019. godinom.
U 2020. godini, usljed pandemije COVID-19 svjetska pažnja fokusirana je na zdravlje i uticaj pandemije na živote ljudi i okruženje. COVID-19 još jednom pokazuje kako je zdravlje povezano sa drugim kritičnim izazovima, kao što su smanjena nejednakost, ljudska prava, jednakost polova, socijalna zaštita i rast ekonomije.